O Titu
U Argentini je
izašla nova knjiga autorice Carmen Vrljičak Verlichak. U ovoj prigodi, riječ je
o liku Josipa Broza. U samu uvodu, Vrljičak kaže da to nije biografija, nego
bilješke o nekim aspektima lika. Pored toga, knjiga postavlja i neka pitanja.
Na primer, kako je moguće da još dandanas ima onih koji ne vide ono sto je
očito; upravo sada, kada ima toliko dokaza i svjedočanstava o njegovim
zloćinima, kako to da je njegov lik još prisutan i zašto postoje nastavljači
njegova kulta te zašto mu se neki dive
zbog stanovitih ponašanja, kao što je bio na primjer njegov
odnos prema ženama.
Zanimljev je
autoričin pogled “izvana” jer je ona proboravila veći dio svog života izvan
Hrvatkse. Od Montesquieovih Perzijskih pisama, a i otprije se zna dobro kakvu
vrijednost ima taj pogled izvana; riječ je, naime, o povjesnom perpektivizmu.
Autorica, koja je
uz književnosti i klasičnu filologiju studirala i sociologiju, proučava s tog
gledišta razne aspekte, dakle, ne samo tko je bio Tito, nego i kakvo je bilo
društvo koje ga je obožavalo.
Među ostalim temama, u knjizi se iznosi koje je elemente
Tito stavio u pogon da bi izgradio vlast i svoj kult ličnosti. Također, koje je
elemente upotrijebio kako bi ga Zapad i većina vladara cijenili. Način života i
Titove odnose s moćnicima cijeloga svijeta. Kakva je bila sudbina niza žena
koje su ga voljele. Što su rekli o njemu njegovi suradnici. A i koji su bili
njegovi strahovi i slabosti.
Argentinska publika jako se iznenadila čitajuči o
različitim vidovima Titova ponašanja, o Golom otoku i o drugim realnostima koje
je autorica opisala. Iako je kult ličnosti vladara dobro poznat u Argentini, čitatelje je
također začudila savršenost elemenata što je ih Tito tako djelotvorno
upotrIJebio.
Među podatcima koji rijetko su bili objavljeni, knjiga
donosi iztraživanje profesora Silvina Eiletza, filozofa i psihoanalitičara,
koji otkriva što je zapravo Tito radio u Moskvi.
Među Argentinacima odavno postoji legenda da je Tito boravio
u Argentini; čak ima “dokaza” o mjestima gdje je bio, gdje je radio, za koji
klub je navijao itd, to je čak napisano u raznim knjigama. Carmen Vrljičak
objasnjava i to.
I na kraju, da li je čovjek koji je umro u Ljubljani
1980. bio onaj isti koji se rodio u Kumrovcu 1892., ili imaju pravo oni koji
mašu raznim teorijama o tome?
Claudio Rabinovich, u svojoj kolumni u novinama Río
Negro, koju je naslovio Misterji i prijevara,
ocijenio je knjigu kao više nego preporućljivu I pritom ističe da se
knjiga temelji ne samo na dokumentima, nego i na svjedočanstvima preživjelih i
na razgovorima s onima koji su živjeli pod Titovim režimom. Taj je materijal
Vrljičak skupljala godinama. Autorica je također pohodila neka mjesta na kojima
su se događaji zbivali, kao Jazovka, Jasenovac i druga.
Marcelo Zapata u Ambito Financiero ističe Titovu
egolatriju koja se očituje kroz kult ličnosti, njegovu strast za glamour,
luksuz i žene.
Knjiga je imala odjeka u više tiskanih iI radiofonijskih
medija. Gotovo svi su istaknuli odmjerenost i objektivnost u opisivanju
činjenica i likova.
Knjiga En el nombre de Tito je objavljena by Krivodol
press na španjolkome jeziku. 110 str.
Vrljicak je napisala, među ostalim, bestseler "María
Josefa Ezcurra, el amor prohibido de Belgrano", a i long seller Hrvati u
Argentini.
